Posebni programi

Branko Schmidt rođen je u Osijeku 1957. godine. 1981. nastaje njegov diplomski rad na ADU, zapažena TV drama "Rano sazrijevanje Marka Kovača". Slijedeće godine snima TV dramu "Hildegard" koja je bila proglašena najboljom TV dramom na području bivše države.

Godine 1988. režira svoj prvi cjelovečernji film "Sokol ga nije volio" prema istoimenoj drami Fabijana Šovagovića te na pulskom festivalu osvaja nagradu za debitanta godine. Za HRT snimio je više drama, dokumentarnih filmova i TV serije „Hajdučki gaj“ 1985., s Pavlom Vujisićem i "Operacija Barbarossa" 1989. prema djelu književnika Ivana Kušana. U devedesetima režira još četiri cjelovečernja filma "Đuka Begović" 1991., "Vukovar se vraća kući" 1994. "Božić u Beču" 1997.  te 1999. "Srce nije u modi". Zatim slijedi film "Kraljica noći" (2001). Schmidt je više puta član pulskog žirija, a bio je član žirija internacionalnog filmskog festivala u Moskvi, Cottbusu, Orenburgu i drugih. 2006. slijedi njegov najnagrađivaniji film  „Put Lubenica“. 2009. „Metastaze“ su pobjednik pulskog festivala i beogradskog FEST-a, a Branko Schmidt dobija godišnju nagradu Vladimir Nazor. 2012.„Ljudožder –vegetarijanac“ u Puli osvaja 5 Zlatnih Arena. 2014. s „Imenom višnje“ pobjeđuje u Erevenu. 2017. slijede: „Agape“ i „A bilo smo vam dobri“ 2021. Dokumentarni film „Petrinja 12:19 PM“ 2022. njegov je zadnji uradak. Godine 2024. Branku je dodijeljena Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo.

Masterclass se fokusira na upotrebu ograničenja kao prednosti u nezavisnom filmskom stvaralaštvu, služeći se nedavnim filmskim i televizijskim projektima JC Guest kao studijama slučaja. Teme o kojima će biti riječ uključuju: borbu s izvornim medijima mješovitog formata kao stilski izbor za dokumentarne filmove, ambiciozno snimanje filmova u uvjetima ograničenih proračuna i resursa, rad s neočekivanim problemima na koja se nailazi tijekom produkcije, među ostalim previđenim aspektima produkcije i postprodukcije. Masterclass će se oslanjati na primjere iz Guestinih radova s ​​Johnom Alexanderom i Shawnom Rhodesom, uključujući, ali ne ograničavajući se na This Is Love, dugometražni dokumentarac koji je izvršno producirao Mick Fleetwood (Fleetwood Mac) i Little Satchmo,  dobitnik nagrade Emmy 2023., dugometražni dokumentarac o tajnoj kćeri Louisa Armstronga, koji su prikazani na prethodnim izdanjima History Film Festivala. Teme filmskih pravila i kršenja pravila pojavit će se kao obrazac u ovom izlaganju o tome što je potrebno za snimanje malih filmova s ​​najvećim utjecajem i zašto "veći" filmovi ne znače uvijek i "bolje" filmove.

JC Guest je Emmyjem nagrađena scenaristica i producentica čiji rad uključuje nagrađivane filmove Little Satchmo, This Is Love i Bender. S Johnom Alexanderom osnovala je Crook & Nanny Productions, gdje je nedavno nadgledala postprodukciju dugometražnih filmova, uključujući The Sunshine Dreamer s Mel Gibsonom i Joeom Roganom, Open Field sa San Francisco 49ersima, nedavno završen dokumentarni film God As My Witness, Stoke i brojne komercijalne projekte. Radila je sa s veteranom produkcije Davidom Alperom na postprodukciji filma A Walk In The Woods Roberta Redforda, kao i na predprodukciji filma Equals, s Kristen Stewart u glavnoj ulozi. Kao pozvana gošća nezavisnih filmskih stvaratelja Nacionalne zaklade za umjetnost, vodila je filmske majstorske tečajeve o poštenoj uporabi autorskih djela, licenciranju, produkciji i postprodukciji. JC je diplomirala cum laude engleski jezik i vizualne studije na Harvardu.

Izložba povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije

Izložba predstavlja svjetski poznatu austro-ugarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana (čak 50%) i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Payer nadjenuli zajedničko ime – Quarneroli.

Odabir posade j jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća – znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika… Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.

Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli. 

U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući  tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo. 

Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu kaže: ‘’Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila.’’

Julius Payer o hrvatskim mornarima piše: ‘’Njih odlikuju bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama I odlučnost u opasnostima!’ 

Ekspedicijski brod ‘’Admiral Tegetthoff’’ je već nakon dva mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon dvije godine i tri mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju.

Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali ‘’Zemlja Franje Josipa’’. Na tom arhipelagu od tada postoji Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.

U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje. 

Inovacija izložbe je u tome što veliča hrvatske mornare i njihov doprinos tom istraživanju.

Jedan od mornara, Ante Zaninović, bio je iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bilisu iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.

Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak, 09. rujna u 19 sati u atriju HKD-a na Sušaku. Izložba je dio programa 8. izdanja History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a nastala je u suradnji Lions Cluba Quarneroli Lovran, HKD-a na Sušaku i Istra filma.