8. History Film Festival koji će se održati od 9. do 13. rujna najavljen je na tiskovnoj konferenciji održanoj u Gradskoj kljižnici.
Uvod u osmo izdanje History Film Festivala započinje 9. rujna otvorenjem izložbe „Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika“. Njome se obilježava 150. obljetnica prve austro-ugarske polarne ekspedicije na kojoj su 50 posto posade činili mornari s Jadrana, a vođe ekspedicije nadjenuli su im zajedničko ime – Quarneroli.
Od stotinjak pristiglih filmova selektor Boris Ružić izabrao je sedamnaest vrhunskih dokumentarističkih ostvarenja koji će biti prikazani u službenom dijelu programa ovogodišnjeg HFF-a u riječkom Art-kinu od 10. do 13. rujna gdje će se publika imati priliku uživo susresti i razgovarati s brojnim gostujućim autorima.
O pobjednicima u devet kategorija odlučivat će međunarodni žiri kojega čine američki filmski i televizijski producent Shawn Rhodes, američki redatelj John Alexander te austrijski redatelj i snimatelj Gernot Stadler.
Na ovogodišnjem History Film Festivalu, jedan će film imati svoju svjetsku premijeru, jedan europsku, a petnaest hrvatsku premijeru.
U popratnom programu festivala su razgovori s autorima, radionica o prilagodbi književnih i kazališnih djela za film i TV redatelja Branka Schmidta te radionica američke producentice JC Guest, dobitnice Emmyja 2023. za dokumentarni film „Litlle Satchmo“, koja se fokusira na upotrebu ograničenja kao prednosti u nezavisnom filmskom stvaralaštvu.
Dodjelom nagrada za najbolje filmove službeno je završilo ovogodišnje 7. izdanje History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a pobjednik je film »Ciompi« redateljice Agnès Perrais koji je, uz Grand Prix, dobio i nagradu za najbolju fotografiju. Slavili su i filmovi »Game Over«, »Stonebreakers«, »Petrinja 12:19 P.M.«, »Grue – tradicijsko umijeće spremanja plovila pomoću drvenih dizalica«, »Sastavljen život«, »Avenâl« te »Pridruži se ili umri«.
Prema riječima tročlanog žirija u sastavu Rada Šešić, Lana Barić i Igor M. Toholj koji je odlučivao o 20 filmova u konkurenciji kojima je dodijeljeno 9 nagrada, francuski film »Ciompi« redateljice Agnès Perrais »na inventivan način briljantno meandrira između povijesne sage o radničkom otporu iz četrnaestoga stoljeća do danas, pa film doživljavamo i kao relevantno svjedočanstvo, i kao poemu i filmsku meditaciju«. Uz to, film je dobio i nagradu za najbolju fotografiju, jer su »direktorica fotografije Frédérique Menant i redateljica Agnès Perrais uspješno povezale duh vremena tada, u četrnaestome stoljeću kad priča o revoltu tekstilnih radnika počinje, i danas, kada se bunt i nezadovoljstvo radnika nastavlja«.
Veteran hrvatske kinematografije Branko Schmidt filmom »Petrinja 12:19 P.M.« »uspio je ostvariti dobar balans između kritičkog pogleda prema premalo iskazanoj pomoći nastradalima i zdrave doze nade i optimizma koju u sebi, unatoč svemu, nastradali nose«. Autor je iskazao izoštren pogled dokumentarista da vidi i ono skriveno, te da osjeti i stvori empatiju uz puni dignitet prema junacima zbog čega je dobio nagradu za najbolji film u televizijskoj produkciji.
Film »Stonebreakers« Valerija Ciriacija dobio je nagradu za najbolju produkciju, zato što »izgleda kao visokobudžetni realistički spetakl, a zapravo je spontano svjedočenje o opasnom vremenu«. Film je također dobio nagradu za montažu koja, prema riječima žirija, je vješta i minuciozna, te ne ostavlja ni trenutka praznog hoda, iznenađujući neprestanim promjenama u montažnom ritmu.
Film »Sastavljen život« redateljice Elodie Degavre dobio je nagradu za najbolji scenarij. Nagrada za najbolju režiju pripala je Anni Sandrini za duboko emotivan i vizualno meditativan film »Avenâl«, dok je najboljim nezavisnim filmom proglašen »Game Over« Saeeda Mayahija i Miriam Carlsen, koji otvara mnoga važna pitanja. Film »Grue – tradicijsko umijeće spremanja plovila pomoću drvenih dizalica« Dana Okija, stvarajući simbiozu čovjeka i prirode i u zvukovnom smislu, osvojio je nagradu za najbolji dizajn zvuka i kompoziciju, a žiri publike je svoju nagradu odlučio dodijeliti filmu »Pridruži se ili umri« Rebecce Davis.
Dvadeset filmova iz službenog natjecateljskog programa prikazivat će se u riječkom Art-kinu gdje će se publika imati priliku uživo susresti i razgovarati s brojnim gostujućim autorima.
U četvrtak 12. rujna, započeo je sedmi History Film Festival – međunarodni festival povijesnog dokumentarnog filma koji će se od 12. do 16. rujna održavati u Rijeci.
Dvadeset filmova iz službenog natjecateljskog programa prikazivat će se u riječkom Art-kinu gdje će se publika imati priliku uživo susresti i razgovarati s brojnim gostujućim autorima. O pobjednicima u devet kategorija odlučivat će međunarodni žiri kojega čine glumica, scenaristica i redateljica Lana Barić, scenaristica, redateljica i filmska kritičarka Rada Šešić i redatelj Igor M. Toholj. Na ovogodišnjem History Film Festivalu, četiri će filma imati svoju svjetsku premijeru, sedam europsku, a devetnaest hrvatsku premijeru. Festival će osim u Rijeci, 13. i 14. rujna gostovati u Dvorani Zora u Crikvenici.
Festival su službeno otvorili direktorica History Film Festivala Tiha Modrić, riječki gradonačelnik Marko Filipović, ravnateljica Art kina Slobodanka Mišković i selektor festivala Boris Ružić.
“History Film Festival i ove nas godine upoznaje s prošlošću, vodi u neke davne priče, ukazuje nam na pogreške koje ne smijemo ponoviti, ali i na one lijepe trenutke kojih se volimo prisjetiti. Ovaj Festival, godinu za godinom, nastoji razbiti predrasude o povijesti i povijesnim dokumentarcima i upoznaje nas s filmovima koji otkrivaju skrivene detalje povijesnih događaja. Iznimno mi je drago što je Tiha Modrić nastavila s organizacijom Festivala koji je osnovao njezin otac Bernardin Modrić I na tom joj čestitam kao I svima ostalima koji sudjeluju u organizaciji”, rekao je prilikom otvorenja Festivala gradonačelnik Filipović.
Specifičnost ovogodišnjeg programa je to što se izabrani filmovi većinom bave povijesnim temama i zbivanjima nakon Drugoga svjetskoga rata. Iako strahote toga rata nikako ne treba zaboraviti, valja se okrenuti pričama o ljudima i događajima bližim našoj svakodnevici kako bismo bolje razumjeli svijet oko sebe.
Priče ovogodišnjih filmova vode nas od kolonijalnih osvajanja ispričanih kroz motiv ljute papričice na slavnoj Velasquezovoj slici, preko sjećanja iza slavne fotografije vijetnamske djevojčice s napalmom, Margaret Thatcher i uvođenja neoliberalnih ideja, sustava u kojemu i danas živimo, do sadašnjih vremena borbe za ljudska prava, migracija, rasnih i političkih sukoba prikazanih kroz film o rušenju spomenika i mitova zbog ideoloških neslaganja i naposljetku, ovogodišnji History Film Festival donosi nadahnutu priču o važnosti pripadanja zajednici u vremenu otuđenosti. Svi ti filmovi progovaraju o ljudima, događajima i idejama koje su oblikovale svijet u kojemu živimo, a temelje se na iscrpnom istraživanju arhivskih materijala što je osobito važno u vremenima medijskih spinova i plasiranja lažnih vijesti.
Zadnjeg dana festival, 16. rujna u 10 sati u Art kinu će se održati tzv. kava s autorima tijekom koje će publika imati priliku upoznati se i razgovarati s gostujućim autorima. Nakon posljednjeg večernjeg bloka filmova slijedi dodjela nagrada u deset kategorija.
Glazbeni dokumentarci u HKD-u
U posebnom dijelu programa ovogodišnji je History Film Festival posvećen vezama glazbe i filma, glazbenim dokumentarcima, podžanru koji je posljednjih godina postao izuzetno popularan među publikom, ali i filmskim autorima. U srijedu, 13. rujna u HKD-u na Sušaku riječkoj će se publici predstaviti gostujući beogradski Dok’n’Ritam festival u sklopu kojega će se prikazati dva nagrađena dokumentarna filma.
Film Rainey (red. Miloš Tasić, 30’) inspirativna je priča o mladom niškom glazbeniku Marku Raineyju koji je usprkos invaliditetu uspio pobijediti vlastite strahove i tuđe predrasude te postao uspješan glazbenik, lokalna zvijezda te simbol nade i upornosti. Svoje gostovanje u Rijeci Dok’n’Ritam će zaključiti nagrađenim filmom riječke redateljice Morane Komljenović Posljednjih 100 (red. Morana Komljenović, 35’) koji govori o zatvaranju kultnog kluba ‘’Palach’’ nakon 45 godina djelovanja.
U četvrtak, 14. rujna u velikoj dvorani HKD-a prikazat će se film Indexi (red. Zoran Kubura, Bojan Hadžiabdić, 108’), prvi dokumentarni film o legendarnim sarajevskim “Indexima” koji su u 40 godina karijere objavili samo dva studijska albuma. Početkom šezdesetih, a naročito sedamdesetih, njihove pjesme bile su gotovo nezaobilazan repertoar radio stanica u Jugoslaviji i svojevrsna rock lektira svih momaka s gitarama.
Masterclass
U četvrtak, 14. rujna u 10 sati na Botelu Marina održat će se masterclass pod vodstvom redatelja Igora M. Toholja o potencijalu arhivskih snimaka kao sredstva kreativnog izražavanja u dokumentarnom i eksperimentalnom filmu. U ovoj multimedijalnoj prezentaciji prikazat će se isječci iz filmova Edwina Portera, Hansa Richtera, Billa Morrisona i Gustava Deutscha te dva nova naslova : Filmski dnevnici u kojima redateljica Milica Jovičić koristi stare amaterske snimke nastale u razdoblju između dva svjetska rata, te film Idu dani u kojima redatelj Igor M. Toholj putuje u prošlost vlastite obitelji i montira snimke iz privatne arhive uz pomoć umjetne inteligencije.
Nagradu Bernardin Modrić uza najbolju produkciju osvojila je Sophie Faudel za film 'Man Ray i Picasso na francuskoj rivijeri'. Žiri publike u sastavu Marin Lovrović, Katarina Obrovac Ivašić, Renata Garbajs, Vivien Karlović i Ronald Puharić za najbolji film proglasio je 'Cirijakova zakletva' Oliviera Bourgeoisa koji je ujedno i nagrađen posebnom nagradom…
Rijeka - Dokumentarni film ‘’Iskre u vremenu’’ redatelja Jurija Grudena osvojio je grand prix 6. izdanja History film festivala koji se posljednjih pet dana održavao u Art kinu Croatia. Za najbolji TV dokumentarac međunarodni stručni žiri u sastavu Branko Schmidt (predsjednik), Beate Thalberg i Sandra Rančić izabrali su film 'BEZIMENA ŽENA: Priča o Jeanne i Baudelaireu' redateljice Régine Abadia, dok je najboljim nezavisnim dokumentarcem proglašen ’Bosanski Brodvej’’ redateljice Jasmine Beširević.
Za najboljeg redatelja proglašen je Jurij Gruden (''ISKRE U VREMENU''), dok su nagradu za najbolji scenarij ponijele Mirta Puhlovski i Vedrana Pribačić (Veće od traume). Hardi Qadir i Haider Omar osvojili su nagradu za najbolju fotografiju (Spavati u ruševinama), najbolju montažu napravio je Tomasz Wolski za film '1970' dok najbolju glazbu potpisuje Salla Luhtala za film 'Odmetnuti reporteri'. Nagradu Bernardin Modrić uza najbolju produkciju osvojila je Sophie Faudel za film 'Man Ray i Picasso na francuskoj rivijeri'. Žiri publike u sastavu Marin Lovrović, Katarina Obrovac Ivašić, Renata Garbajs, Vivien Karlović i Ronald Puharić za najbolji film proglasio je 'Cirijakova zakletva' Oliviera Bourgeoisa koji je ujedno i nagrađen posebnom nagradom, kao i film ‘’10 Dana u svibnju’’ redatelja HyoungSuk Kima.
Tijekom posljednjih pet dana Rijeka je živjela film, ne samo kroz zanimljiv program koji je osim filmova obilježilo i predstavljanje monografije "Neda Arnerić: Čarobna melankolija" autorice Anite Panić, već i kroz zanimljiva druženja s pristiglim filmašima iz cijeloga svijeta. Tako je produkcija festivala predvođena direktoricom Tihom Modrić pripremila i dva zanimljiva izleta kroz koja su gosti imali prilike upoznati se s poviješću Rijeke te eno i gastro ponudom otoka Krka. U zanimljivom vođenju koje je priredio vodič Goran Moravček filmaši su napravili đir od Rive, preko Korza pa kroz tunele sve do katedrale Sv. Vida. Zatim je tura vodila u kazalište Ivana pl. Zajca, pa preko Mrtvog kanala do muzeja Peek & poke i Primorske kašetice. Krčka tura uključila je posjet Vrbniku i Njivicama uz posjete eminentnim vinarima uz degustaciju.
Uz sudjelovanje predsjednika žirija Branka Schmidta i brojne međunarodne gostujuće filmske autore u Art kinu je jučer otvoreno šesto izdanje History Film Festivala.
Međunarodni festival povijesnih dokumentarnih filmova tijekom pet dana trajanja publici će ponuditi 21 dokumentarac iz službene selekcije kao i priliku za razgovor i druženje s brojnim gostujućim autorima iz Hrvatske i svijeta.
Direktorica festivala Tiha Modrić istaknula je kako je protekla godina bila izazovna za organizaciju festivala budući da je ovo prvi festival koji se održava bez Bernardina Modrića. „Izazovna godina pred nas je stavila dodatan motiv da šesto izdanje festivala realiziramo na visokoj razini“, rekla je Modrić i zahvalila svim suradnicima koji su sudjelovali u organizaciji.
Uz direktoricu festivala Tihu Modrić, ovogodišnjeg selektora Borisa Ružića i ravnateljicu Art kina Slobodanku Mišković, publici se prilikom otvorenja obratila i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan koja se također prisjetila Bernardina Modrića istaknuvši kako je organizacija festivala ove godine najbolji način da se čuva uspomena na njegov rad i djelovanje. „History Film Festival razbija predrasude o dokumentarnim povijesnim filmovima kao dosadnima i nezanimljivima jer svake godine možemo nešto novo naučiti. Rijeka je grad bogate povijesti i rekla bih da nema boljeg grada od Rijeke za održavanje ovog festivala, kao i boljeg mjesta od Art kina da ugosti festival“, rekla je Krpan.
Filmovi iz službene selekcije ove su godine podijeljeni u tri tematska bloka: rat, trauma i politika te dokumentiranje kulture i filmovi o filmu.
Ovogodišnji stručni međunarodni žiri čine hrvatski filmski redatelj Branko Schmidt, austrijska redateljica i televizijska urednica Beate Thalberg te Sandra Rančić, umjetnička direktorica Dok’n’ritam festivala iz Beograda.
Program festivala upotpunit će prezentacija monografije o nezaboravnoj Nedi Arnerić...
U okviru History Film Festivala, u galeriji Kortil otvorena je izložba "Čuvar kvarnerske baštine / Bernardin Modrić - Patristika Fluminensia"
U ponedjeljak, 12. rujna u 20 sati u Galeriji Kortil je otvorena izložba „Čuvar kvarnerske baštine / Bernardin Modrić – Patristika Fluminensia“.
U sklopu izložbe predstavljen je izbor filmova Bernardina Modrića vezanih za značajne autore iz područja suvremene likovne umjetnosti i kulturne baštine: Az, Branko pridivkom Fučić (Branko Fučić), Fabrio (Nedjeljko Fabrio), Janko Polić Kamov ili Vitez crne psovke (Janko Polić Kamov), Vojotove štorije (Vojo Radoičić) i Opčinjen prostorom (Siniša Majkus).
Izložba ostaje otvorena do 17. rujna, radnim ranom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.
Izložbom filmskih plakata na postamentima na Korzu najavljeno je ovogodišnje 6. izdanje History Film Festivala koje će se od 13. do 17. rujna održati u Art kinu.
U službenom dijelu festivala bit će prikazana 22 filma, očekuje se i gostovanje brojnih filmskih autora iz Hrvatske i inozemstva, a prema riječima direktorice festivala Tihe Modrić posjetitelje ove godine očekuju tematski raznoliki filmovi, ali i kreativan autorski pristup dokumentarnoj formi čime se pokušavaju razbiti svojevrsne predrasude o povijesti kao nečem pomalo dosadnom.
Kako je najavio ovogodišnji izbornik festivala Boris Ružić, odabrani filmovi podijeljeni su, u onom najširem smislu, u tri cjeline. „Prva cjelina su standardni dokumentarni filmovi koji obrađuju ratne teme, ali iz jedne drugačije pozicije. Odabrani filmovi više se bave posljedicama rata, osobnim i kolektivnim traumama koje iz rata proizlaze. Druga cjelina su filmovi koji se bave umjetnošću i poviješću, dok je treća cjelina, rekao bih, namijenjena pravim filmoljupcima, a riječ je o povijesnim filmovima koji se bave filmovima“, najavio je Ružić.
Uoči otvorenja festivala, 12. rujna u Galeriji Kortil otvorit će se izložba „Čuvar kvarnerske baštine“ posvećena osnivaču, izborniku i pokretačkom duhu History Film Festivala Bernardinu Modriću.
„U sklopu izložbe predstavit će se izbor filmova Bernardina Modrića vezanih uz suvremenu likovnu umjetnost i kulturnu baštinu, a bit će izložene i fotografije nastale prilikom snimanja, montaže i premijere filmova o Branku Fučiću, Nedjeljku Fabriju, Voji Radoičiću, Siniši Majkusu i Janku Polić Kamovu“, najavio je ravnatelj Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, Edvin Liverić.
Dugogodišnju suradnju History Film Festival ima s Gradom Rijeka, a prema riječima pročelnika Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivana Šarara ovaj festival ostavština je Bernardina Modrića što je dodatan razlog ulaganja u ovaj festival i u njegov napredak i u idućim godinama. „Ove godine napravljen je odličan izbor filmova i ovom prilikom pozivam Riječane da dođu i uživaju u dobrim filmovima“, pozvao je pročelnik Šarar, dok je direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa iskazao zadovoljstvo činjenicom da Rijeka ima čitav niz programa i manifestacija među kojima je i History Film Festival koji pridonose cjelogodišnjoj riječkoj turističkoj ponudi i atraktivni su za posjetitelje.
Trijumfom austrijskog filma Veliko svjetsko kazalište – Salzburg i njegov festival redateljice Beate Thalberg završen je 5. History Film Festival koji se održavao u Rijeci, Matuljima, Crikvenici i Novom Vinodolskom.
Međunarodni žiri kojem je predsjedao filmski redatelj Vinko Brešan ovom je filmu dodijelio Grand Prix te nagrade za najbolju režiju (Beate Thalberg) i najbolju kameru (Anna Hawliczek). Vizualno raskošni dokumentarac, snimljen povodom stote godišnjice Salzburg Festspielea, na inovativni način ide iza kulisa slavnog festivala i istražuje njegovu povijest od pokretanja početkom 20. stoljeća do danas.
Najboljim nezavisnim filmom proglašen je kenijski film Sama Sokoa Sentimentalni u kojem pratimo dvojbe najprovokativnijeg kenijskog fotoreportera Bonifacea Mwangija u borbi za demokratizaciju svoje države.
Njemački film Vratite mi moju zemlju autora Marcela Mettelsiefena, Mayte Carrasco i Lucia Mollice osvojio je titulu najboljeg dokumentarca nastalog u TV produkciji i nagradu žirija publike. Koristeći jedinstven odabir arhivskih snimaka i intimna svjedočenja šest protagonistica različitih generacija i porijekla, film gledatelje vodi kroz posljednja desetljeća afganistanske povijesti.
Kanadskom filmu Utjecaj redatelja Richarda Poplaka i Diane Neille pripale su nagrade za najbolji scenarij i produkciju. Istražujući uspon i pad najpoznatije svjetske tvrtke za odnose s javnošću i upravljanje ugledom, britanske multinacionalne tvrtke Bell Pottinger, film prikazuje ujedno napredak komunikacijskih manipulacija.
Najbolju filmsku glazbu skladala je Mirna Bićanić za hrvatski film Demo Branka Schmidta, a najbolju montažu napravio je Sagi Bornstein u izraelskom filmu Golda.
Na ovogodišnjem History Film Festivalu prikazan je 51 film u natjecateljskoj konkurenciji i programima posvećenim 30. godišnjici početka Domovinskog rata i Europskoj godini željeznice.
Podjelom nagrada završio je 4. međunarodni festival povijesnog dokumentarnog filma History Film Festival, na kojem je u pet dana prikazan 21 film uz bogat popratni program. Zadnjeg dana festivala program je uključivao projekcije filmova i razgovor s autorima, dvije izložbe, predstavljanje knjige te predstavljanje igre, a na samome kraju i svečano zatvaranje festivala uz proglašenje pobjednika u raznim kategorijama.
Međunarodni stručni žiri činili su hrvatski redatelj, glazbenik i producent Danilo Šerbedžija, zatim mađarski redatelj Zoltán Siflis, američki filmaš i sveučilišni predavač Shawn Rhodes te izraelski filmski redatelj i producent Uri Borreda, a odlučivali su o dodjeli ukupno devet nagrada. Deseta nagrada pripala je najboljem filmu po izboru publike, međunarodnog online žirija publike. Za svaki od nagrađenih filmova, žiri je i detaljno pojasnio zbog čega je uopće određeni film zaslužio dobiti nagradu.
Žiri je odlučio glavnu nagradu i nagradu za najbolju produkciju dodijelio filmu »Slučaj Makavejev ili sudski proces« srpskog redatelja Gorana Radovanovića, koji donosi priču o poznatom slučaju s filmom »WR misterij organizma«, koji je 1971. godine uzburkao ondašnju regionalnu političku i kulturnu scenu. Osim glavne nagrade, film je dobio i nagradu za najbolju produkciju.
Kako je žiri pojasnio, film u segmentima produkcije i fotografije nosi određen stupanj artističke vizije i slobode, a u kombinaciji s izvrsnom režijom i montažom čini zanimljivo i vrijedno dokumentarno ostvarenje.
Najbolji indie
Nagrada za najbolji nezavisni film i najbolju kameru otišla je u ruke Sabrine Varani za film »Skrivene stranice«, koji govori o životnom putu spisateljice Francesce Melandri prožetom mračnom prošlošću oca i mračnoga perioda talijanske prošlosti. Gledatelji tako dobivaju uvid u spisateljsku bilježnicu koja otkriva užasnu stvarnost. Kako je žiri pojasnio, radi se o izvrsnoj uporabi arhivske građe koja u kombinaciji sa suvremenim tehnikama snimanja daje nevjerojatnu priču o poricanju prošlosti pred tužnom stvarnošću. Pretvaranjem riječi iz spisateljske bilježnice u nevjerojatnu vizualnu stvarnost stvoreno je jedinstveno kinematograsko iskustvo koje pazi na svaki detalj, stoga je odluka da se nagradi nadarenog snimatelja bila jednoglasna.
Film »Šuma« Siniše Dragina dobio je nagradu za najbolji scenarij i režiju. Prema žiriju, obrađujući složen i detaljan dio prošlosti, Siniša Dragin radi nevjerojatan posao. Draginovom vizijom film pokazuje kako događaji iz prošlosti mogu imati ozbiljne i smrtonosne posljedice u budućnosti, pa je tako stvoren film koji otvara oči i (p)ostaje iradirajuće filmsko djelo. Složenost samog istraživanja za film »Šuma« i jasnoća pričanja okarakterizirani su kao sastavljanje puzzli, a umijeće iskazivanja cijele priče potvrđuje se i u isprepletanju događaja i veza među njima pri samome kraju filma.
Otkriće i iscjeljenje
Film TV Vojvodine i Aleksandra Reljića »Unuk« dobitnik je nagrade za najbolji TV dokumentarni film. Kako žiri smatra, hrabri i svježi pristup unuka Enkela daje rijetko viđenu perspektivu dugoročnih posljedica i multigeneracijskih utjecaja Drugoga svjetskog rata. Prikazujući Auschwitz izvana i iznutra, film nudi svojevrsno otkriće i iscjeljenje. Produkcija, montaža i režija su vrlo dobri te, ironično, daju filmu neočekivanu toplinu.
Nagrada za najbolju filmsku glazba je ona Sandora Mestera za mađarski film »Tamás Barta – Požuri, mama te čeka kući« redateljice Eszter Hajdu. Prema pojašnjenju žirija, kombinirajući Bartinu glazbu i njegovu životnu priču, film dobiva osjećajnu stranu priče. Nagrada za najbolju montažu otišla je u ruke Fabienne Alvarez Giro i Isabelle Szummy za film »Paris 1900 – grad svjetlosti« francuskog redatelja Huguesa Nancy, koji je bio vizualna poslastica.
Iako nisu osvojili neku od nagrada, žiri je smatrao da dva filma treba posebno spomenuti i istaknuti njihove kvalitete. Posebno priznanje dobili su filmovi »Argentina: 500 ukradenih beba iz diktature« Alexandre Valenti i »Naš dom« Sama Soleimania i Imana Hamidia. Po izboru međunarodnog žirija publike, koji je ove godine radio online, najboljim filmom proglašen je »Slučaj Johanne Langefeld« redateljskog dvojca poljskog redatelja Wladyslawa Jurkova i njemačke redateljice Gerburg Rhode-Dahl.
Otvorenjem multimedijalne izložbe Mala kronika – klasici Zagrebačke škole crtanog filma u galeriji Kortil, započelo je 4. izdanje međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma History Film Festival.
Festival su otvorili direktor festivala Bernardin Modrić, Vojko Obersnel, Bernard Koludrović iz Rijeke 2020, autorica izložbe Vesna Meštrić i animator, scenarist u filmski kritičar Božidar Trkulja.
Nakon otvorenja, uslijedila je projekcija filma Vittorio Vidali – Ja nisam tko sam bio autora Giampaola Penca te razgovor s autorom nakon prikazivanja.
Za četvrto izdanje festivala stigle su 134 prijave iz 37 zemalja svijeta, a 21 film je u konkurenciji za neku od deset nagrada o kojima će odlučivati stručni međunarodni četveročlani žiri. Samo jedan, onaj najbolji, primit će GrandPrix nagradu ovoga jedinstvenoga međunarodnog festivala.
Nakon uspješne prošlogodišnje projekcije filmova prilagođenih za slijepe, slabovidne, gluhe i nagluhe, festival će i ove godine predstaviti tri takva prilagođena filma u sklopu Inkluzivnog kina. Program RI-thinking History u sklopu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture donosi raznolik i zanimljiv sadržaj. Obilježavnjem stote obljetnice od rođenja velikoga Federica Fellinija, History Film Festival donosi priču o životu i stvaralaštvu ovoga velikoga filmskog umjetnika. Povodom nedavne smrti velikana Vatroslava Mimice poseban program posvećen je upravo njemu, a povezan je sa 60. obljetnicom Zagreb filma i slavne Zagrebačke škole crtanog filma. Taj program ostvaren u suradnji Zagreb filma i Muzeja suvremen umjetnosti u Zagrebu predstavlja izložbu Mala kronika – klasici Zagrebačke škole crtanog filma koja prikazuje dostignuća hrvatske animacije.
Poseban naglasak ovogodišnjega izdanja festivala je na predstavljanju serijala autora Vanje Vinkovića, rađenog za Hrvatsku radioteleviziju, Fiume – crno-crveno Rijeka (F.C.C.R.) u kojem će gledatelji ekskluzivno moći pogledati dvije epizode serijala koji govori o turbulentnoj prošlosti grada Rijeke u dvadesetome stoljeću. Bogat sadržaj uključuje i predavanje dvojice filmskih stručnjaka, Daniela Rafaelića i Dejana Dabića, o Josipu Brozu Titu na filmskome platnu. Zanimljive, slabo poznate i ekskluzivne, dokumentarne snimke kontroverznog vođe iz beogradskih Filmskih novosti bit će prikazane kao dodatak predavanju. Na samome kraju, predstavljanje monografije autorice Anite Panić o životu Milene Dravić svakako će zaokružiti svojevrsni „in memoriam“ dio ovogodišnjega festivala.
Festival „History Film Festival“ održava se od utorka 8. rujna do subote 12. rujna u HKD-u na Sušaku, a cjelokupni program festivala možete pogledati na sljedećem linku: PROGRAM.
Snimka s otvorenja Festivala
Fotogalerija
Usprkos još uvijek prisutnom virusu te popratnim negativnim okolnostima, ova će se manifestacija održati četvrtu godinu zaredom, a zanimljiva je i činjenica da je History Film Festival jedini festival povijesnog dokumentarnog filma na svijetu.
(više…)Na Korzu je ispred zgrade Grada Rijeke, na postamentima, otvorena je izložba »History Film Festival«, točno tjedan dana prije samog History Film Festivala koji će biti održan od 8. do 12. rujna u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.
Otvorenju izložbe prisustvovali su redatelj, glavni producent i direktor Festivala Bernardin Modrić, producentica Tiha Modrić te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Dvoje producenata predstavili su cjelokupan sadržaj Festivala, kao i same izložbene postamenete koje su i obišli s gradonačelnikom.
Sama izložba, koja se održava od 2. izdanja HFF-a, pokazala se uspješnom jer su mnogi saznali za Festival i njegovo održavanje upravo zbog te izložbe postavljene u centru grada.