Posebni programi
Poseban program četvrtog izdanja History Film Festivala pod nazivom RI-thinking history dokumentarno-filmska je posveta Rijeci, mjestu susreta ljudi i kultura, gradu izuzetno burne, gotovo filmske povijesti.
U gradu koji je u prošlom stoljeću bio sastavni dio čak osam različitih država nastao je zasad jedini festival na svijetu posvećen povijesnim dokumentarcima. RI–thinking History naziv je posebnog programa četvrtog izdanja History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma. RI-thinking History program je sastavljen od dvije velike izložbe, filmskih projekcija i tematskih diskusija. Svojevrsna je to posveta Rijeci kao gradu jedinstvene povijesti, a posebno je osmišljen za godinu u kojoj Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture.
Mala kronika - klasici Zagrebačke škole crtanog filma
Program započinje otvorenjem multimedijske izložbe Mala kronika – klasici Zagrebačke škole crtanog filma, posvećene slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru te institucije koja je do danas proizvela više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova. Toj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke škole crtanog filma te više od 500 nagrada, među kojima posebno mjesto zauzima prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film dodijeljena 1962. godine Surogatu Dušana Vukotića. Osim filmova, izložba prikazuje vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskog državnog arhiva i privatnih zbirki – crteže, skice, celove i autentične predmete, smještajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali. Izložba nas uvodi u čaroban svijet animacije u kojem će s nostalgijom uživati starije generacije, a najmlađi će pak upoznati i prepoznati svima nam poznate i drage likove, poput primjerice Profesora Balthazara. Razlog iza uspjeha kultnog serijala o profesoru koji svojom mudrošću i altruizmom pomaže prijateljima u trenucima nevolje leži u snažnoj univerzalnoj poruci mira i prijateljstva. Pritom valja spomenuti kako postoje tvrdnje prema kojima je Balthazargrad nastao inspiriran Rijekom i njezinim krajobrazom. Riječka izložba fokusirana je na ranu fazu Zagrebačke škole crtanog filma te odaje počast jednom od najvećih hrvatskih redatelja, Vatroslavu Mimici.
Fellini 100
U 2020. godini čitav svijet, pa tako i Rijeka obilježavaju 100-ti rođendan omiljenog filmskog genija, Federica Fellinija. Program posvećen Felliniju uključuje izložbu fotografija Za stolom s Fellinijem, prisjećajući se Artusija i filmske projekcije. Dvije obljetnice slavnih Talijana, Federica Fellinija (stogodišnjica rođenja) i Pellegrina Artusija (dvjestogodišnjica rođenja), ujedinjene su u ukusnom spoju filma i hrane. Fellini je jedan od najvećih redatelja u povijesti kinematografije, a Artusi gastronom i pisac, autor čuvene knjige recepata Znanost o kuhinji i umjetnost uživanja u dobroj hrani (1891). Ovom izložbom fotografija vezanih uz kulinarske scene i prizore blagovanja, preuzetih iz Maestrovih filmova, odajemo im počast. Slike su to koje dokumentiraju scene i protagoniste okupljene na raskošnim gozbama (vjenčanja, proslave), oko užih obiteljskih stolova ili objeda u osami. Ne nedostaje backstage fotografija snimljenih na marendama filmske ekipe i redatelja, te iz poznatih reklama koje je režirao Fellini. Fellinijevski svijet ovjekovječen je od Danguba (1953), pa sve do Ginger i Freda (1986). Tu su i fotografije iz poznatih remek-djela, poput Ceste (1954), Slatkog života (1960), Osam i pol (1963) i Amarcorda (1973). Fotografska dokumentacija rezultat je rada nekih od najistaknutijih fotografa talijanske filmske scene, a potječe iz javnih arhiva i privatnih zbirki. Izložbu obogaćuje projekcija reklamnog spota Visoko društvo - Rigatoni, kojeg je Fellini (zajedno s direktorom fotografije Enniom Guarnierijem) snimio 1985. za Barillu, praćena originalnim snimkama i redateljevom naracijom. Uz izložbu prikazat će se i tri sjajna dokumentarna filma redatelja Gideona Bachmanna koji govore o Fellinijevu radu i životu: Ciao, Federico, Fellinikon i Fellini disegna Bachmann.
Ovaj program nastao je u suradnji s Generalnim konzulatom Italije u Rijeci, Talijanskim kulturnim institutom u Zagrebu, Ambasadom Republike Italije u Zagrebu, Cineteca Bologna i Regijom Emilia-Romagna.
U sklopu programa RI-thinking History premijerno će se prikazati dvije epizode dokumentarnog serijala Fiume crno-crveno Rijeka (F.C.C.R.) koji otkriva začetke totalitarnih ideologija i pokreta koji su harali europskim kontinentom kroz 20. stoljeće. Ta su događanja obilježila riječku povijest posljednjih stotinjak godina - od osnutka prve totalitarne države, fašističke okupacije, boljševičkog pokreta, nacističke uprave, komunističkog prevrata i propasti socijalističkog sustava, borbe za samostalnost hrvatske države, nedovršenih i/ili promašenih tranzicijskih postupaka, euroatlantskih udruživanja, do totalitarnih izazova našeg vremena i Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine.
Filmski znalci Daniel Rafelić i Dejan Dabić publici će otkriti drugu, filmofilsku stranu Tita u predavanju Tito na velikom i malom ekranu koje će biti obogaćeno rijetkim arhivskim snimkama u posjedu Filmskih novosti iz Beograda.
RI-thinking History dio je službenog programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Promocija monografije o Mileni Dravić
Kao šećer na kraju, Festival završavamo promocijom knjige, to jest monografije o životu Milene Dravić. Monografija Milena Dravić ili ključ snova u sedam poglavlja analitično i s puno zanimljivih detalja i arhivske građe predstavlja život te bogatu filmsku, televizijsku i kazališnu karijeru omiljene glumice. Autorica monografije Anita Panić govoriti će o njezinom životu kroz čitav niz inserata iz njezinih filmova.
O autorici
Anita Panić višestruko je nagrađivana spisateljica, scenaristica, redateljica i urednica rođena u Beogradu gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu. Karijeru je započela na Prvom programu Radio Beograda kao autor emisija iz kulture, a nakon toga radi na Televiziji Beograd kao urednica.
INKLUZIVNO KINO je program prilagođavanja filmova za osobe s oštećenjima sluha i/ili vida. Svoju premijeru Inkluzivno kino imalo je 2019. godine na History Film Festivalu projekcijom, kako se kasnije ispostavilo pobjedničkog, filma Ljubav su krumpiri.
U suradnji s Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije i Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, ove smo godine prilagodili čak tri sjajna dokumentarca kako bi osobe s oštećenjima sluha i/ili vida mogle uživati u filmu zajedno sa svim ostalim gledateljima te otići u kino sa svojom obitelji i prijateljima. Radi se o filmovima: Šuma, redatelja Siniše Dragina, Slučaj Makavejev ili sudski proces u kino-dvorani, redatelja Gorana Radovanovića te Uhodeći Černobil: istraživanje poslije apokalipse, redateljice Iare Lee.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 12.748 osoba s oštećenjem sluha, 17.428 osoba s oštećenjem vida te 1.398 gluhoslijepih osoba. Udruga slijepih Primorsko-goranske županije broji 512 članova, a Udruga gluhih i nagluhih PGŽ 250 članova, no taj se broj mijenja ovisno o umrlima i novopridošlim članovima. Uz to, čak 50 posto osoba starijih od 60 godina susreće se s gubitkom sluha i/ili vida.
Zbog nemogućnosti praćenja filmskog programa i kulturne ponude kojoj nedostaje sadržaja prilagođenih njima, osobe s tom vrstom invaliditeta često se osjećaju isključenima iz društva i društvenih događanja, lišeni prava na informaciju i kulturu. Iako je najčešći razlog koji se spominje nedostatak financijskih sredstava, zapravo najveću kočnicu u tom procesu predstavlja nedostatak svijesti o tome da svi, bez razlike, imaju jednaka prava na informiranje i na kulturu.
Prilagođavanjem filmskog programa za osobe oštećena sluha i vida cilj nam je učiniti film dostupnim osobama s tom vrstom invaliditeta. Jedan od ciljeva ovog programa jest uključivanje osoba s oštećenjima vida i/ili sluha, osobito mladih, u aktivnosti Udruge slijepih PGŽ i Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, ali i život lokalne zajednice. Očekujemo da će ovaj program doprinijeti povećanju broja i kvalitete kulturnog sadržaja (osobito filmskog) prilagođenog za osobe oštećena vida i sluha te potaknuti interes za filmsku umjetnost i kulturu općenito kod slijepih i slabovidnih, gluhih i nagluhih osoba, a svojim primjerom ohrabriti druge organizacije u kulturi na pokretanje sličnih inicijativa.
Prilagodba filmskog programa ima neporeciv integrativni i inkluzivni karakter. Naime, u današnjem svijetu film je postao neizostavan dio svakodnevnog diskursa, stoga je za socijalnu interakciju i integraciju slijepih i slabovidnih, gluhih i nagluhih osoba otvorena mogućnost involviranja od neprocjenjivog značaja. Cilj kojega bismo željeli ostvariti ovim programom jest promicanje filmskog stvaralaštva i jednakih mogućnosti.
Program Inkluzivno kino ostvaren je u suradnji s Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije i Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije te uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, HAVC-a i Primorsko-goranske županije.
